Jesu li dijamanti zaista rijetki? Istina i povijest o popularnosti dijamanata

Desetljećima su šareni dragulji poput safira i rubina dominirali industrijom nakita i dragog kamenja. Zapravo, sve do kraja 19. stoljeća dijamanti su bili više ukrasni nego središnji kamen. Popularni dizajni nakita sadržavali su jarko zasićeno drago kamenje ukrašeno blistavim dijamantnim ukrasima.

Kako su dijamanti postali standard za zaručničko prstenje i nakit? Jesu li dijamanti doista rijetki? Istina je da dijamanti nisu najrjeđi dragi kamen na svijetu. Ako je to slučaj, zašto su onda toliko popularni?

Prošetajmo stazom sjećanja kako bismo otkrili briljantnu marketinšku kampanju i uspon dijamanta u modernom društvu.

Dijamanti prije 20. stoljeća

Prije kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine, dijamanti nisu bili ni traženi. Globalni ekonomski pritisak uzrokovan ratom u kombinaciji s niskom vrijednošću dijamanata nije ih činio idealnim proizvodom za tržište. Zapravo, prosidba zaručničkim prstenom još nije bila široko prihvaćena praksa.

Za većinu parova bilo je daleko realnije i pristupačnije kupiti jedan vjenčani prsten nego dva. U to vrijeme dijamanti nisu predstavljali vječnost ili išta slično tome. Zapravo, dijamanti, kakve danas poznajemo, postali su simbol ljubavi zahvaljujući vještom i strateškom marketingu.

Možda ste čuli za De Beers, ali što je to i kako je ova tvrtka dijamante uvela u mainstream? Briljantan spoj između jednog vizionara i reklamne agencije mogao bi biti čak i izvanredniji od samog braka. Pa... ne baš, ali shvaćate poantu.

Vizija koju prati briljantan marketing

Godine 1870., financijeri koji su financirali rudarenje ogromnih rudnika dijamanata u Južnoj Africi ostvarili su veliki uspjeh. Unatoč tome što su pronašli glavnu rudnu žilu dijamanata u Južnoj Africi, jednostavno nije bilo tržišta. Šokantno, zar ne? Pa, kako možete prodati proizvod bez potražnje?

Stvorite tržište. Ipak, De Beers Grupa nije se mogla sama nositi s ovim smjelim događajem. Tvrtka je znala da ako želi unijeti dijamante u srca i domove svake obitelji na svijetu, morat će surađivati ​​s velikom reklamnom agencijom. Tako je rođena unija De Beersa i NW Ayera. Iz ovog partnerstva proizašla su dva primarna (iako preambiciozna) cilja:

1) Monopolizirati tržište dijamanata i 2) Kontrolirati ponudu i potražnju diljem svijeta.

Čini se nemogućim? Svakako je trebalo biti. Gospodarstvo je bilo u katastrofi zbog rata, a ljudi nisu imali dovoljno novca. Tada nisu ni slutili da će Velika depresija ubrzo uslijediti.

Ako ludilo nadvladava briljantnost, reklamna kampanja De Beersa to prekrasno prikazuje. De Beers je u to vrijeme izgradio najveći rudnik dijamanata u Južnoj Africi, a NW Ayer je uvjerio ljude diljem svijeta da ne možete zaprositi bez dijamantnog zaručničkog prstena kao dar. Zašto? Zato što...

"Dijamant je vječan"

Svi smo čuli slogan, zapravo, "dijamant je vječan" nije samo briljantan slogan, to je sada figura govora. Pa kako je do toga došlo? Da bi De Beers to zapravo izveo, morali su dijamante dovesti u najutjecajnije prostorije na svijetu, a to se slučajno našlo na vratovima, ušima i prstima holivudskih glumica.

Zahvaljujući kultnoj izvedbi Marilyn Monroe u filmu "Dijamanti su najbolji prijatelji djevojke" (Diamonds Are A Girl's Best Friend) u filmu "Gentlemen Prefer Blondes", popularnost dijamanata je eksplodirala. Ali prodaja dijamanata nije bila tako glamurozna kao što ju je Hollywood prikazivao. Truli trbuh potaknut pohlepnim nastojanjem da se tržište kontrolira svim potrebnim sredstvima (uključujući ubojstva, otmice i zlostavljanje radnika) ostavio je crni trag na industriji dijamanata, i to s pravom.

De Beers je kontrolirao oko 80% tržišne ponude dijamanata. Nakon 80 godina monopola, stvari su se počele mijenjati u 20. stoljeću.

Jesu li dijamanti zaista rijetki?

S napretkom tehnologije i uvođenjem satelitskog otkrivanja, rudnici dijamanata nikli su u Australiji, Rusiji i Kanadi, uz Južnu Afriku. Otkriće dijamanata diljem svijeta otvorilo je vrata većem broju prodavača da dobiju svoj dio tržišta.

Ako smo išta utvrdili, to je da na svijetu postoji PUNO dijamanata. Ako ih ima toliko, jesu li dijamanti doista rijetki? Možda će vas šokirati kad saznate ovo, ali dijamanti su jedno od najpopularnijih i najčešćih dragog kamenja na ovom svijetu. Da nisu, ne biste ih vidjeli kako blješte na prstenjaku gotovo svake udane žene koju poznajete. Dijamanti su manje rijetki od safira, smaragda i rubina, pa zašto su tako skupi?

Zašto su dijamanti skupi?

U redu, savršeno smo razjasnili da dijamanti nisu rijetki, pa zašto su onda toliko skupi? Na ljestvici vrijednosti, dijamanti nisu samo manje rijetki od smaragda, rubina i safira, već su i jeftiniji po karatu. Zbunjeni?

To je zato što se drago kamenje cijeni na temelju karakteristika kao što su veličina, čistoća, inkluzije, svjetlina, briljantnost ili boja. Dijamanti se čine skupima jer ih često ne uspoređujemo s drugim dragim kamenjem.

I to nije jedini razlog. Proizvodi u gospodarstvu se cijene prema svojoj potražnji, ali ponekad su rijetki dragulji skuplji jer... pa, rijetki su. Priča s dijamantima je puno drugačija.

Dijamanti su najbolji prijatelji svake žene, ali po koju cijenu? Sve dok javnost i dalje cijeni dijamante kao vodeći dragi kamen za zaručničko prstenje i nakit, cijene će ostati visoke. Naravno, tržište se s vremenom može promijeniti, posebno kada vizionari podržani milijardama dolara preuzmu kontrolu nad tržištem.

Kao što vidite, marketing ima puno veze s vrijednošću dragog kamenja. Ipak, vrijednost nije singularna, već se procjenjuje na temelju mnoštva varijabli.

Zaključak: „dijamant je vječan“, čak i ako nije najrjeđi dragi kamen na svijetu. Čini li ih to nepoželjnima? Nimalo! Dijamanti su prekrasni darovi prirode, ali kao i sa svime, ljepota je u oku najvišeg investitora, a u industriji dragog kamenja to je De Beers.

Srećom, De Beers sada kontrolira samo oko 40% tržišta, što otvara prostor uglednim prodavačima dijamanata da se izbore za svoje mjesto na tržištu.

KUPUJTE DIJAMANTE

Diamond